Odaberite jezik: Hrvatski English

Institucije partneri Znanstvenog Centra Izvrsnosti

U aktivnosti Znanstvenog Centra Izvrsnosti za Virusnu Imunologiju i Cjepiva uključeni su istaknuti znanstvenici koji djeluju pri tri međunardno prepoznatljive institucije u Republici Hrvatskoj: Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (MEDRI), Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu (SuZ Bioteh) i Klinici za infektive bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Sveučilišta u Zagrebu (KZIB).


MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

MEDRI-logoMedicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci najveća je znanstvena visokoškolska institucija na Sveučilištu u Rijeci. U njegovom sastavu djeluju 42 zavoda na kojima je zaposleno 400-njak istraživača te još 170 zaposlenika tehničara i administrativne struke. Znanstvena istraživanja na MEDRI organizirana su u sklopu nacionalnih (84) i međunarodnih (19) znanstvenih projekata, uključujući i projekte u sklopu programa EU FP7, projekata ERC-a, projekata HHMI-a te projekte R01 Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) SAD-a. Na međunarodnom planu MEDRI je prepoznat kao jedna od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj.

U sklopu fakulteta nalazi se Nastamba za inženjering i uzgoj laboratorijskih miševa (LAMRI) koja djeluje u SPF uvjetima s vrlo velikim kapacitetom uzgoja (40.000 miševa). Zavod za histologiju i embriologiju i Centar za proteomiku prostiru se na oko 1.000 m2 unutar kojih su smješteni laboratoriji s vrlo kvalitetnim uvjetima za istraživanje što uključuje i laboratorije za kulturu stanica, molekularnu biologiju, histopatologiju, laboratorij za produkciju i pročišćavanje proteina te laboratorij za masovnu produkciju monoklonskih protutijela. Ovi odjeli su također opremljeni sa suvremenom opremom poput konfokalnog mikroskopa, dva protočna citometra i sustava za pohranjivanje stanica i tkiva (hladnjaci -80°C i tekući dušik). U sklopu ovih odjela djeluju i dvije eksperimentalne nastambe za laboratorijske miševe koje su opremljene sistemima IVC. Jedna od glavnih misija Centra za proteomiku je razvoj novih alata za istraživanje u imunologiji i virusologiji. Centar je uključen i u projekte razvoja novih imunoterapijskih pristupa za prevenciju i liječenje bolesti te je u njemu proizvedeno nekoliko rekombinantnih protutijela i fuzijskih proteina koji su licencirani u sklopu suradnje s inozemnim partnerima.

Uz koordinatora, prof. dr. sc. Stipana Jonjića, u Centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva uključeno je niz vrlo prepoznatljivih znanstvenika koji djeluju na Medicinskom fakultetu, odnosno Sveučilištu u Rijeci. Astrid Krmpotić je redoviti profesor Medicinskog fakulteta i Howard Hughes Medical Institute International Scholar (2006-2010), s vrlo velikim iskustvom u virusnoj imunologiji, a napose u istraživanju uloge NK-stanica. Bojan Polić je redoviti profesor Medicinskog fakulteta, voditelj istraživačke grupe i Uzgojne nastambe laboratorijskih životinja (LAMRI) s vrlo velikim iskustvom u tehnologijama za proizvodnju transgeničnih miševa. Trenutno također obavlja i dužnost Prodekana za znanstvenoistraživačku djelatnost i doktorske studije. Tihana Lenac Roviš je izvanredna profesorica i voditelj laboratorija za konfokalnu mikroskopiju te koordinator aktivnosti vezanih uz produkciju i ekspresiju proteina u Centru za proteomiku. Igor Jurak, povratnik sa postdoktorskog usavršavanja na Harvardu, docent je na Zavodu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci sa velikim iskustvom u istraživanju molekularne virusologije. Marina Šantić, profesor je na Zavodu za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta sa značajnim doprinosom u istraživanju patogeneze intracelularnih bakterija. Maja Abram je redoviti profesor i pročelnica Zavoda za mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Osim navedenih, u istraživanjima predviđenim u sklopu ovog Centra izvrsnosti, sudjelovat će i brojni doktoranti i postdoktoranti.


CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I PRIJENOS ZNANJA U BIOTEHNOLOGIJI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

CZPZUB_logo_hrvCentar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu (SuZ Biotech) uspostavljen je 2013. kao nasljednik odjela za istraživanje i razvoj Instituta za imunologiju, sa 120-godišnjom tradicijom u istraživanju i razvoju bioloških pripravaka u području imunologije, a prije svega virusnih cjepiva. Istraživački tim kojeg vodi Dubravko Forčić ima veliko iskustvo u istraživanju humanih cjepiva. Ova grupa istraživača postigla je značajnu međunarodnu prepoznatljivost u genotipizaciji RNA virusa, a napose virusa mumpsa i virusa ospica (Šantak et al., Epidemiol Infect, 2013; Košutić-Gulija et al., Virol J, 2008; Ivančić et al., Virus Res, 2005; Baričević et al., Vaccine, 2005). Grupa djeluje i kao partner Svjetske zdravstvene organizacije (WHO.WER 2012;87:217), te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti Zagreb. Osim toga ova grupa znanstvenika ima bogato iskustvo u optimiziranju biotehnologijskih procesa u produkciji virusa (Markušić et al., Appl Microbiol Biotechnol, 2013), biotestova (Kutle et al., Vaccine, 2010; Forčić et al., Vaccine, 2010; Košutić Gulija et al., Electrophoresis, 2011), kao i u završnim postupcima u proizvodnji i procesiranju bioloških makromolekula (Forčić et al., J. Chromatogr B, 2011; Forčić et al., Anal Biochem, 2005; Branović et al., J. Chromatogr B, 2004).

Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu djeluje na 420 m2 podijeljenih na nekoliko laboratorija opremljenih modernom laboratorijskom opremom za istraživanje u molekularnoj biologiji, virusologiji, biokemiji i imunologiji (ultracenrifuga, konvencionalni i real-time PCR uređaji, uređaj za sekvencioniranje gena, HPLC sustavi, uređaji za protočnu citometriju, sistem za izoelektrično fokusiranje, sustav za dvodimenzionalnu SDS-PAGE i dr.). Centar također raspolaže s nekoliko sterilnih komora kao i hladnih komora (+4° C). Ovaj tim istraživača također ima iskustva rada u GLP (good laboratory practice) uvjetima, što je važna pretpostavka za translaciju rezultata dobivenih na modelima u klinička istraživanja. SuZ Biotech ugovorni je partner Imunološkog zavoda kao tvrtke u kojoj se proizvode vakcine. U tom smislu ovdje predložena istraživanja novih cjepiva za mumps od posebnog su interesa ne samo za ovaj projekt već i za Imunološki zavod.


KLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI “DR. FRAN MIHALJEVIĆ”

FranMihaljevic-logoKlinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (KZIB), Zagreb, je jedinstvena institucija u kojoj se obavlja liječenje bolesnika sa zaraznim bolestima, laboratorijska dijagnostika, provode klinička i temeljna istraživanja i obrazovanje i osposobljavanje studenata. KZIB je i Hrvatski referentni centar za dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti, kojem je priključeno i nekoliko drugih hrvatskih referalnih centara. U KZIB-u je otvoren novi moderni objekt (Centralni dijagnostički laboratorij – CDL – 3700 m2) koji je nedavno izgrađen i opremljen za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku i istraživanja. CDL također uključuje laboratorij razine 3 biološke sigurnosti (BSL-3) i Laboratorij za stanične kulture. U predloženom Centru izvrsnosti biti će uključene četiri znanstvenice iz KZIB: Alemka Markotić, redoviti profesor, pročelnica Odjela za znanstvena istraživanja je ekspert za istraživanja urođene imunosti na hantaviruse; Oktavija Đaković Rode, voditeljica Odjela za virusologiju, stručnjak u dijagnostici virusnih infekcija, Adriana Vince, redoviti profesor, ravnateljica KZIB, pročelnica Kliničkog zavoda za virusni hepatitis te Snježana Židovec Lepej, voditeljica Odjela za molekularnu dijagnostiku i protočnu citometriju.

Na KZIB-u je napravljena prva molekularna karakterizacija hantavirusa koji kruže u Hrvatskoj (J Med Virol 2002 66:542 – 551); prva analiza staničnih imunoreakcija na virus Dobrava u perifernoj cirkulaciji u ljudi (Clin Exp Immunol. 1999;115:329-34.); otkriće da su hantavirusi citolitični virusi koji izazivaju apoptozom induciran citopatski učinak u stanicama HEK293 (J Gen Virol 2003;84:2197-2202); prvi dokaz da kemokinska produkcija dominira u ljudskim monocitima zaraženim apatogenim hantavirusima (Viral Immunol 2007, 20: 206-13.). Prvi izvještaj o RNK sekvenciranju 5 ‘ kap. (Pol II) RNA s ciljem identificiranja gena koji sudjeluju u interakciji virus-domaćin (Viruses 2012.;4:581-612); CXCL10 kao biomarker u predikciji trajnog virusološkog odgovora u bolesnika s kroničnim HCV-om (J interferon Cytokine Res 2012;32:386-91); dokaz da proizvodnja IL – 1β kroz NLRP3 inflamasom jetrenih makrofaga predstavlja poveznicu infekcije HCV-om i upalne bolesti jetre (PLoS Pathog 2013;9: E1003330).